O meaʻai mo le maʻisuka: o le a le mea e mafai ma o le a le mea e le mo maʻi suka?

Pin
Send
Share
Send

Ae paga lea, o le toʻatele o loʻo faʻaogaina e le amanaia le taua o le talafeagai ma paleni taumafa i le lavelave togafitiga o le maʻi suka. O se mea sese tele le le amanaʻiaina o le meaʻai mo se maʻi o le ituaiga lua, aua e faʻavae i luga o se suiga faʻafitauli i le metabolic process, lea na faʻaosofia e le le lelei o meaʻai.

E saogalemu le faʻapea e i ai i nisi tulaga, o meaʻai fofo o le a avea ma se faʻaolataga moni ma na o le pau le togafitiga. E tatau ona iai i meaʻai lelei le taumafaina o meaʻai, aua le faʻatupuina ni suiga ile maualuga ole suka ile toto ma aua neʻi faʻapopoleina ai le faʻamaʻi.

A mulimulitaʻia uma tulafono, o le tulaga o le glycemia, metabolic faʻatonutonu masani, pe a fai o se tagata e ova tele, o le a ia faʻateʻia foʻi le ova tele. O lea, e mafai e aveese mea na aafia ai le alualu i luma o le faamai.

O a mea e mafai ona ou 'ai ma le maʻi suka? O le fesili muamua e tulaʻi mai i le tele o tagata maʻi suka o le:

  1. le a le ituaiga o taumafa e saunia mo ituaiga 2 o le maʻi suka
  2. o a meaai e te manaʻomia e 'ai i aso uma.

E taua tele le taulaʻi i aano o manu, iʻa, meaʻai susu e maualalo le gaʻo, fualaʻau ma fualaʻau. Afai o le kulukose, o le faʻatupega autu o le malosi, ua tuʻua atoa, o le a vave ona faʻaitiitia le tino, faʻaalu lona sapalai masani o le glycogen, ma porotini o le a talepeina i lalo. Ina ia puipuia lenei faʻafitauli, e tatau ona e ai i se lava porotini meaai taumafa, vaega elemene ma vitamini.

Cereals, legum

O le faʻamamafa autu o loʻo faʻaalia i luga o pi, o le oloa o se foaʻi amino amino ma porotini, paʻepaʻe pi e aoga tele. E le o maʻi uma e fiafia i lea pi ona latou te le iloa le tele o suamalie ma eseese ipu mafai ona saunia mai ai. E leai ni faʻailoga i le faʻaaogaina o pi, vagana ua fautuaina e 'ai ma le tele o kesi o loʻo faia i totonu o le tino.

Afai o le suka suka e i ai na solia, o le oloa e faʻaaogaina i tapulaʻa aofaʻi pe 'aʻai faʻatasi ma enzyme sauniuniga, lea o le a oʻo atu ai i leai se kasa faia.

O le amino acid acid of pi ua sili ona talisapaia, ona sili ona taua vaega o valine, lysine, tryptophan, leucine, histidine, phenylalanine. O nisi o latou e taua taua amino acids, latou te le gaosia e le tino latou lava ma e tatau ona sau mai fafo ma meaai.

Ae o vaega o loʻo maua ai, o vitamini C, B, PP, uʻamea, fosfor ma le potassium e sili ona taua. E taua uma na tusi mo le:

  • lava gaioiga o le tino;
  • faʻaititia le suka i le toto.

O pi e i ai foi se aoga aoga i le metabolism o carbohydrates, aua o nei meaola e faatusa i le sucrose ma fructose.

Mo tagata e maua i le maʻisuka, e aoga tele le taumafa i le cereals, aemaise lava le soba, e mafai ona i ai i le tulaga o le susu sapalai poʻo se vaega o ipu autu. O le tulaga ese o lenei porera o le cereal e le mafai ona afaina ai le metabolism o carbohydrates, aua e taofiofia le suka i le maualuga tulaga. Faatasi ai ma le faʻaaogaina masani o le soba, e leai ni suiga spasmodic i kulukose, e pei ona tupu pe a faʻaaluina le tele o meaʻai.

Leai se mea taua ma faʻatagaina ai cereals mo tagata gasegase suka o le ituaiga lua:

  1. penina karite;
  2. pamu fatu;
  3. saga;
  4. saito.

I se faʻaopopoga o a latou mea lelei, e faigofie ona faʻaogaina, faigofie ona faʻaogaina e le faʻaogaina o meaʻai, o le mea na tupu, e iʻu lava i le lelei o le suka.

Cereals o le a avea ma se sili malosi malosi substrate, o se aoga taua o ATP mo tino sela.

Fualaʻau, faʻamago fualaʻau

O meaʻai mo le maʻisuka ituaiga 2 e aofia ai le taumafa i fualaʻau fou. O fualaʻau e maua ai se nofoaga faʻapitoa mo tagata maʻisuka mellitus; o loʻo iai le tele o fiva, minerale ma vitamini taua. O mea ai carbohydrates e faʻaalia e sucrose, fructose, leai se kulukose.

E matua taua lava le iloa e leʻo fua uma e aoga mo tagata mamai. O le lisi mo mali suka e tatau ona i ai suamalie ma madu apu, tipolo, moli, moli, peach, pir, rimoni. Oe manaʻomia le taumafa o berry: cherries, blueberry, blackberries, currants, gooseberries. E mafai ona taumafaina i le tapulaʻa ma mea lelei ole meleni ma le meleni suamalie.

O moli, limu, limatoa ma isi fua citrus e tatau ona i ai i luga o le laulau a le tagata gasegase i taimi uma, citrus fruit e tele mau vitamini C, e taua mo le galueaina o le enzyme system ma le faʻamalosia o le toto toto.

E taua tele le glycemic index o citrus fualaʻau e laititi tele:

  • o le i ai o meaʻai carbohydrate e mafai ona afaina ai le glycemia;
  • o le isi lelei o le aoga malosi antioxidant.

Fomai fiafia i fualaʻau mo le mafai ona puipuia le leaga aʻafiaga o le hyperglycemia ma taofia le atinaʻeina ma le alualu i luma o le maʻi suka.

E le mafai i taimi uma ona 'aina tangerines i mea e le mafaitaulia, e i ai ni nai faʻamatalaga e uiga i latou faʻaaogaina. O fua e tatau ona fou, 'aina mata pe faaaoga e fai fou. Ua fautuaina e fomaʻi le aloese mai le faʻatauina o sua i le faleoloa, aua o loʻo i ai le suka ma isi masoa e mafai ona afaina ai le glycemia.

O meaʻai ile maʻi suka e faʻatapulaʻa ai le faʻaaogaina o fualaʻau mago, o loʻo iai le tele o suka. O se tasi o oloa feteʻenaʻi o aso, e tele karbohidrat e faigofie ona faʻaogaina ma sili atu kalori mea e iai.

Peitai, o le oloa e tamaoaiga i vitamini A, lea e fesoasoani taofia faʻafitauli o le maʻi suka mai totoga o le vaʻai.

Suka o suka

Meaʻai paleni e aofia ai oloa o loʻo avea ma mea e faʻapipiʻi ai meaʻai taua, mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻomia le 'ai o nati. O loʻo iai ma le alava, vitamini D, potassium, polyunsaturated fatidsids e aʻafia ai le carbohydrate metabolism, faʻaitiitia le glycemia.

I lalo o le aʻafiaga o nei vailaʻau, e mafai ai ona ausia le toe faʻaleleia o sela ua faaleagaina o totoga i totonu e taofi le atinaʻeina ole maʻi suka. Soo se ituaiga nati e mafai ona taua o se meaʻai taua, o le mea autu o le malosi mo le faiʻai.

I le maʻisuka o le ituaiga e lua, o nati e aoga, o fua e faʻatamaʻia ma alpha-linolenic acid, zinc ma manganese, o vaega e taua tele i le faʻaititia o le suka. Ona o le i ai o gaʻo gaʻo, o le alualu i luma o atherosclerotic lesi o vae, angiopathy o totoga totonu e faʻagesegese.

O le maualalo o le carbohydrate tatau ona faʻailoa mai o se mea lelei le taumafaina o uila ma le maʻisuka pei:

  1. tutoatasi ipu;
  2. vaega o fualaau aina ma fualaau faisua salad.

E i ai le manaʻomia mo pi mo le maʻi suka; amino acids e faapitoa lava o loʻo iai. E leai se manu aano e mafai ona faʻatusa. Mo lenei mafuaʻaga, o fatu pi ua faʻaaogaina e faʻatumu ai le manaʻoga i aso uma mo amino acids ma protein.

I le talaʻaga o le faʻaletonu gaioiga metabolic, protein metabolism vave mafatia, o le faʻafitauli o le a lagonaina e ala i le faʻaititia o le aofaʻi o glycoproteins, latou te auai i le fesuiaiga o kolesterol.

A faʻapea ua solia lenei faiga, ua atili ai ona gaosia vailaʻau malosi, ma mafua ai le maʻi suka ile gaʻoa o alatoto. O meaʻai ma le suka maualuga i le toto e aofia ai fatu pi:

  • ia faʻaleleia metabolic faʻagasologa;
  • maualuga maualuga glycoprotein gaosiga.

O vailaʻau lelei fesoasoani e faʻamama ese le kolose ma fai sona sao i lona vaevaega.

O le siamupini i le kalasi e i ai le almonds, o le a avea ma mea lelei mo meaʻai mo le alualu i luma o le maʻisuka osteoarthropathy, pe a afaina soʻo ma ivi. Afai e te 'aina 10 almonds i le aso, o le a faʻamalieina le tino ma faʻailo elemene lea e afaina ai le ala o le faʻamaʻi taua. E le mafai ona 'ai almonds falai ma ao leʻi moe.

O le isi oloa e aoga mo se gasegase e maua ile maʻisuka, o pine pine. E alofagia o ia i lona tofo uiga ese, vitamini faʻapitoa, mauoa i fosfor, magnesium, potassium, calcium, ascorbic acid ma B vitamini.

Ona o le i ai o polotini, pine nati e talafeagai mo:

  1. faʻaititia le maualuga o le kulukose i le tino;
  2. togafitia mali suka.

Ua iloga se malosi malosi ole faʻaaogaina ole walnut, e taua mo le puipuia o le fulū ma le malulu i lenei vaega o gasegase. Pine nati o le a faʻaumatia gaioiga suppurative o vae, pe afai o le tagata gasegase maua i le suka vae vae sisitema, microangiopathy.

Uma ituaiga o nati o le a avea ma se mea taua tele meaʻai i le suka suka, o le fuainumera o fua o loʻo faʻatasi lava ma minerale ma vaega porotini. E le mafai e meaʻai ona fai se mea e soli ai le karbohidate metabolism i tagata o loʻo mafatia ile suka i le toto maualuga.

Peitai o nati ninii mo tagata maʻisuka e manaʻomia le taumafaina i le faʻatapulaʻaina o taimi.

O le a le glycemic index, o le a le mea e le 'ai

Soʻo se tagata gasegase e maua ile hyperglycemia, aemaise lava ile maʻi ole ituaiga e lua, e tatau ona iai se manatu ole glycemic index. O lenei taimi e fesoʻotaʻi pea ma meaʻai lelei pe a uma ona faʻamaonia le faʻamaʻi.

O le glycemic index o se manatu lea e faʻailoaina mai ai le agavaʻa o nisi meaʻai e faʻaosofia ai le siʻitia o le toto suka. E oʻo mai i le taimi nei, ua faia se laulau taumafa, lea ua faʻaalia uma ai glycemic index o meaʻai, e leai se mea e tatau ona nofo ma fuafua oe lava lenei numera.

Faʻafetai i le laulau, e mafai ona iloa ai poo le a le mea e faʻasaina e ai, pe o le a le mea e faʻatagaina ae o le a foi mea e manaʻomia ona teena, faʻateʻaina. Afai o se auala lemu o faʻataʻitaʻiga o lenei faʻatinoga e le talafeagai tele, ona faʻapea lea ma tulaga faigata ma ogaoga ma le manaʻoga e faʻatautaia le inisalini, o le a taua tele. O meaʻai o loʻo avea ma mea faigaluega taua i le vaaia lelei o faʻamaʻi o le maʻisuka ituaiga 2.

Ole glycemic index ua faʻaalia ai le maualuga o le meaʻai o meaʻai luga o le suka i le toto, pe a fai o le oloa e maualalo le GI, o lona uiga pe a uma ona tupu lemu le suka:

  • o le maualuga ole GI, o le vave e tupu ai le suka;
  • o le maualuga o le suka, o le leaga foʻi ona lagona le maʻi.

Mo lenei mafuaʻaga, meaʻai ma le maualuga glycemic index e tatau ona vavaeeseina mai le meaʻai.

O meaʻai mo le maʻisuka na faʻataga naʻo meaʻai e lelei mea i le togafitiina o faʻafitauli o le hyperglycemia. I se tulaga faapena, e ui lava i le mea moni o GI i luga aʻe o le averesi, o le faʻaaogaina o le oloa e le faʻasaina, ae faʻatapulaʻaina. I le vaitau lea, e talafeagai le faʻaititia o le glycemic index o le meaʻai.

O loʻo iai le taliaina faʻavasegaina e GI, o se aga masani le vaevaeina i ni ituaiga:

  1. maualuga (mai le 70);
  2. auala (41 i le 70);
  3. maualalo (mai le 10 i le 40).

O lea la, e faigofie mo le fomaʻi ona fai se lisi o oloa faʻataga mo le maʻi suka ituaiga 2, lea e faʻafaigofie tele le togafitiga.

I le faʻaaogaina o laulau faʻapitoa e faʻaalia ai le GI o soʻo se mea e maua ai se meaʻai, e mafai ona e filifilia mo oe le sili ona talafeagai taumafa e talafeagai mo se tagata maʻi ma le 2 tikeri o le maʻi. O lenei e masani ai ona amanaia le aoga ile tino, o le manaʻo o le manaʻo e 'ai ni meaai i se taimi faapitoa.

O meaʻai mo le maʻisuka ituaiga 2 e tatau ona mataituina atoa, i nisi tulaga, e mafai ona e faʻatuatuaina se paʻu i le manaʻomia numera o fualaau.

Mea e mafai ona e 'ai ma e le manaʻomia

Afai o le meaʻai e le mulimuli ai mo le maʻisuka ituaiga 2, e le maalofia se tagata atiaʻe faʻafitauli o le faʻamaʻi ma o lona faʻasolosolo e tupu. E tatau ona e iloa le mea e te mafaia ma le mafai ona 'ai ma se faʻamaʻi.

Ua fautuaina e fomai le lafoai o le pata tao, fualaʻau fualaau suamalie ma le maualuga o le manava, masi ulaula, suamalie fua, mea lelei, mea tau fale gaosi fua, fua o meaʻai.

O mai e maʻi suka .

O se tagata poto i le vitiō i lenei tusitusiga o le a talanoa e uiga i faʻavae o meaʻai mo togafitiga o le maʻi suka.

Pin
Send
Share
Send