Glycemic index meaʻai

Pin
Send
Share
Send

O le tele o mea ai e aofia ai mea ai carbohydrates. A inuina, ona faʻapepeina lea i le kulukose e ala i se faʻasologa o mea faʻatatau i le tino. Ona o lenei mea, o se taimi puʻupuʻu faʻaopoopoina i lona tulaga i le toto e tupu. O le glycemic index (GI) faʻatagaina oe e malamalama i le vave gaʻo e masoa aʻo i totonu o le toto ma mafua ai le oso.

Faamatalaga lautele

GI o oloa uma e masani ona faʻatusatusa i le tutusa faʻailoga o le mama kulukose. O ia e tutusa i le 100, ma mo isi vailaʻau amata mai 1 i 100. Meaʻai uma mafai ona vaevaeina i 3 vaega:

  • maualalo meaai GI (oo i le 55);
  • meaʻai ma le averesi o le GI (mai le 56 i le 69);
  • maualuga GI meaʻai (luga 70).

O le glycemic index meaʻai mo le maʻi suka e mafai ai ona e faʻatonutonuina le aofaʻi o meaʻai carbohydrates 'ai ma a latou fuaitau o le liua i kulukose. Ina ia mafai ona faʻamatalaina lelei le lisi, e tatau ona e iloa o le GI o oloa o se fesuiaiga, ae le o se tumau. O lenei faʻailoga e faʻalagolago i mea nei:

  • vevela togafitiga;
  • oloa fausaga;
  • le maualuga o le matua o fualaʻau ma fualaʻau.

GI mafai foʻi ona faʻaititia pe faʻaopopo i le tuʻufaʻatasia o faʻaaogaina ituaiga eseese o meaʻai (faʻataʻitaʻiga, porotini e tele ina faʻaititia le maualuga o le GI o meaʻai mauoa i meaʻai carbohydrates). A maeʻa le glycemic index meaʻai, o le maʻi suka e mafai ona tele meaʻai mai le meaʻai a se tagata masani. Ole leai ole faia ole mea malosi e mafai ai ona faigofie ona iloa atu faʻatapulaʻaina o meaʻai faʻapitoa.


Meaʻai e maualalo le GI le umi e faʻaalu e faʻaalu nai lo meaʻai ma le maualuga pe feololo, e tau le lagona ai e se tagata le fia ai

Carbohydrates faigofie ma faigata

O meaʻai uma carbohydrates ua vaevaeina i ni faigofie (tasi- ma lua-vaega) ma lavelave (multicomponent). I suka faigofie, suka, suka, galactose, ma fructose o loʻo maua i meaʻai, ma karbohidrat lavelave, o loʻo fai ma sui o masima, inisalini, ma glycogen. I le maʻisuka, o le aofai o suka e tasi-vaega o mea ai na faʻaaogaina e tatau ona faʻaititia, ma faʻamuamua ai karbohidrat lavelave. O loʻo faʻaogaina latou mo se taimi umi ma e taʻapeina i lalo faasolosolo malie, ina ia latou le faʻatupuina le maʻai gofie i le maualuga ole kulukose i le toto. O mea e maua mai ai meaʻai ei ai masoa, e mafai ona fai ma saga suka, fualaʻau ma meaʻai uma e tele ai le fiber.

O meaʻai gaʻo faigofie e faʻateleina ai le toto i le toto, ae e leʻi umi ae faʻaititia lea faʻatauva, ma e fia ai tele se tagata. E maua i mea suamalie uma, nisi fualaʻau ma falaoa papaʻe. O se tasi o nei oloa e tatau ona tuʻu lima mo le maʻi suka i le tulaga o le hypoglycemia, aua e mafai ona fesoasoani vave faʻateʻa ese faʻailoga le lelei. I se faʻaopopoga, o isi taimi e feololo lava, e manaʻomia e le tino ni meaʻai feololo faigofie, talu ai o lo latou toʻesea e mafua ai le faʻateteleina o le lelava, le fiamoe ma se lagona leaga. E sili lava mo tagata mali suka ona maua mai i a latou fualaʻau ma le GI, ae le o mea lelei, gaʻo ma sugary.

Manatu mataupu faavae

O le taumafataga, e faʻatatau ile fuafuaina o le GI, e faʻaoga e le gata mo le suka. Tagata e mananaʻo e faʻaititia le mamafa e aunoa ma le popole mo le tino e masani ona latou fesoasoani ia te ia. O le meaai e aofia ai 3 vaega:

  • normalization o mamafa (i lenei tulaga na o meaʻai e maualalo GI faʻatagaina e 'ai, e tusa na o le 2 vaiaso);
  • tuufaatasiga o le sini 'ausia (ua faʻatagaina e faʻaoga ipu ma le maualalo ma feololo GI, i le taimi e faia le tulaga e uiga ile 10-14 aso);
  • faʻatumauina foliga (o le faʻavae o le lisi o mea uma lava e tasi ma maualalo ma feololo GI, ae o isi taimi e mafai ona aofia ai mea leaga ma mea maualuga GI).
O tagata e maua i le maʻisuka e tatau ona taofi i le muamua vaega e lua, talu ai o le 'ai o meaʻai ma le maualuga o meaʻai carbohydrate ma lenei maʻi e matua le manaʻomia. Afai o le maʻi o le 1st ituaiga i se mea e seasea tupu, e faʻatagaina (faʻatasi ma le faʻatonutonuina o le tui o le inisalini tuʻuina atu), faʻapea ma se maʻi o le ituaiga 2 e sili le manaʻomia e 'ai mea.

A tusia le lisi, e tatau ona e mafaufau e le gata i le GI, ae o le kalori o mea i totonu o le oloa, faʻapea foi ma le fua faatatau o porotini, gaʻo ma karbohidrat i totonu.


O le meaʻai e glycemic index e mafai ai ona e sapasapaia faʻateʻa ese pauna e aunoa ma le lavea o le tino, lea e matua faʻavaivaia ona o le maʻi suka

Faʻataʻitaʻiga menu

I le muamua 2 vaiaso i le tulaga o le pa'ū pauna, o se mea faʻatatau i se faʻasologa o le maʻisuka foliga mai:

  • meaʻai taeao - soʻo se poreti i luga o le vai, faʻatagaina mo le maʻisuka, ma apricots fou ma vaivaiga vaivai;
  • meaai mama - nisi fualaʻau e maualalo le GI;
  • aiga o le aoauli - inoʻino fualaʻau supa, salati ma papala falaoa;
  • aoauli lauti - birch sap;
  • 'aiga o le afiafi o se moli fualaʻau' aina mama.

E mafai ona suia oloa ina ia le faʻapea e le popole. Naʻo le filifilia o ia mea, e tatau ona taʻitaʻina oe e le GI ma le pasene o meaʻai ia latou. Salads e mafai ona maitauina i le sua o le tipolo ma faʻanusuina ma mamago laupepa (o nisi taimi e mafai foʻi ona faʻamalosiina ma sina suauu olive).

A maeʻa le mamafa manaʻomia, e tatau ona e ai meaʻai maualalo gaʻo ma GI maualalo ma feololo. Faʻatatau i le ituaiga o maʻi suka ma le ituaiga togafitiga e maua e le tagata maʻi, faatasi ai ma le endocrinologist, e mafai ona e fuafua le aofaʻi o aso tatau o kalori, porotini, gaʻo ma carbohydrates mo se tagata. Mo le faʻafaigofie, e sili le fautuaina o le teuina o ni tusi 'ai, aua o le tusiina i lalo o taumafataga uma' ai i totonu e sili atu faigofie le faʻatatauina o le aofaʻi o carbohydrates 'ai.

O le a le mea sili e teena?

Afai e mafai, e sili atu pe a teena atoa ni meaʻai, ona e maualuga le GI, ma i le maʻi suka e le aumaia ai se mea lelei. O se faʻataʻitaʻiga lisi o nei oloa:

  • meaʻai vave meaʻai, meaʻai taumafa, semi-uma oloa;
  • ulaula ulaula;
  • sukalati susu ma suamalie;
  • chips, masi;
  • meli;
  • margarine;
  • araisa papaʻe polesi;
  • keke ma pai;
  • papaʻe falaoa;
  • falai pateta.

O gaʻo meaʻai e le gata e iai le GI maualuga, ae o loʻo faʻatupuina ai le tele o avega i luga o le ate ma le pancreas, e mafua ai ona teuina ni papala kolose i totonu o vaʻa. E faʻaopoopoina le aʻafia o faʻamaʻi o le maʻi suka mai le faʻaogaina o meaʻai ma le cardiovascular system

Meaʻai aoga

O le glycemic index diet e fesoasoani ai i le maʻi suka e taofiofi le faamaʻi ma lagona lelei. Aafiaga lelei o lenei ituaiga meaai:

  • faʻalauteleina o le mamafa o le tino (faʻamaʻimauina pauna faaopoopo) ma le puipuia o le maʻivalea i le lumanaʻi;
  • le lava le lagona o le fia ai i taimi uma ma, o se taunuuga, o le faʻaititia o le naunau i meaʻai faʻasaina ma carbohydrates “vave”;
  • faʻatumauina pea le maualuga o le suka i le toto, ona o le sologa lelei o le tafega o masoa i totonu o le toto;
  • faʻaititia le maualuga o lamatiaga visceral gaʻo i le tino (faʻaputu faʻataʻamilo i totonu o totoga);
  • lagona o le māmā ma malosi e mafua mai i maloloina ma maloloina meaai.

Ae e te leʻi filifilia se meaʻai, e tatau ona e talanoa i se endocrinologist, ina ia aua neʻi afaina ai lou tino. E mafai e le fomaʻi ona taʻu atu ni uiga lelei ma uiga e taʻu i uiga taʻitasi o le maʻi ma lona maʻi. O se meaʻai a le tagata maʻi e tatau ona faʻatumuina lona tino i le malosi, aʻo le soona faʻafiafiaina le paʻu, ma e aunoa foi ma le faʻaopopoina o le tulaga lamatia o faʻafitauli o le maʻi suka.

Pin
Send
Share
Send